Dr Julija Ehrenfeld

U Jerusalemu je nedavno umrla  dr Julija Ehrenfeld,  dugogodisnji clan naseg Udruzenja.  Njeno smo ime vrlo cesto mogli da vidimo pod rubrikom "Dobrovoljni pri-lozi". Tiha i skromna, kao sto je zivjela, tako nas je i ostavila. Posjetila sam je mjesec dana prije njene smrti. Sedeci u svojim kolicima, satima je provodila  gledajuci, sa smjeskom na licu, fotografije svojih unuka koji su joj sa zida slali poljupce i cvece. Osim ovih fotografija,  u vitrini je bilo jos nekoliko fotografija srpskih seljaka. Tko su oni i tko je bila dr Julija Ehrenfeld?

Julija Dresner rodjena je 1912. u Hamburgu, odrasla i skolovala se u Becu. Tridesetih   godina, njena se familija, zbog ocevih poslovnih razloga, preselila u Zagreb, gde je Julija zavrsila studije na Medicinskom fakultetu i tamo upoznala svog prvog supruga, Ladislava Deutscha. Dvoje mladih lekara dobili su zaposlenje u  Krusevackom okrugu  i uspostavili vrlo prisne i prijateljske odnose sa svojim pacijentima, seljacima iz tog kraja. Aprila 1941. godine,  dolaskom nemackih trupa i objavljivanjem protujevrejskih propisa, otpusteni su sa posla. Morali su da napuste svoj stan. Nasli su privremeno skloniste kod poznanika. No,  saznavsi da nemacke patrole traze Jevreje koji se skrivaju u tom kraju, napustili su dom svojih prijatelja, da ih ne bi izlozili opasnosti. Lutali su po sumama. Julija je tada bila gravidna i nije mogla da nastavi tim  kilometarskim marsevima i skrivanjima pod vedrim nebom, te je odlucila da sidje u selo Aleksandrovac, kod Krusevca. Seljaci su je, iznemoglu,  doveli u kucu Predraga Zdravkovica, koga je Julija vrlo povrsno poznavala,  vrseci duznost lekara. U to vreme bio je  na snazi zakon da na ulaz svake kuce mora da se stavi spisak svih stanara i toga su se svi morali strogo pridrzavati. Uprkos tome, Predrag, njegova supruga Stana i ostali clanovi  porodice  prihvatili su Juliju kao da im je rodjaka. No opasnost je svakim satom rasla i bilo je rizicno za sve da Julija ostane tamo, te su je prebacili u susedno selo kod poznanika Borivoja Bondica. Posto se njegova kuca nalazila uz sam drum, kojim obicno prolaze Nemci, Bondic se dogovorio sa jednim seljakom da primi porodilju uz novcanu naknadu i da se kod njega porodi. Seljak se nije pojavio i Julija je ostala kod Bondica, spavajuci u istom krevetu sa Borivojevom zenom Grozdanom nedelju dana. Sa strepnjom su cekali da li ce se Julija poroditi. Bondic je nasao seljaka u selu Latkovic koji je bio spreman da uzme Juliju da se kod njih porodi. Tek sto je Julija stigla kod njih, pronela se vest da je Predrag Zdravkovic uhapsen, pod optuzbom da je u kuci sakrivao Jevrejku. Seljak iz Latkovica se uplasio i trazio od Julije da napusti njihovu kucu. Julija je to ucinila. Porodjaj je poceo i Julija se,  uplasena i sama, sakrila u neki cosak, spremna da se porodi tamo. No srecom su je nasli Milenija i Slobodan Knezevic i doveli je u svoju kucu u zadnjem trenutku, gde se 4. marta 1943. porodila, rodivsi sina Ilana. Njeni su joj domacini nudili gostoprimstvo, ali Julija nije htela da i oni nastradaju, te ih je napustila. Pomocu svojih prijatelja, Knezevica i Bondica, koji je nisu napustili, pronalazili su joj nova skrovista i donosili hranu.  Cim je Predrag Zdravkovic pusten iz zatvora dosao je da poseti Juliju, da joj kaze da se ne ljuti na nju i da ce i dalje ostati prijatelji.

Nakon oslobodjenja, pronasla je supruga Lavoslava, koji je bio veoma bolestan. Zaposlili su se u Banatu, gdje su bili medju osnivacima Doma za ratnu sirocad.

Godine 1951. Julija, koja je ostala medjuvremeno udovica, zajedno sa sinom Ilanom dosla je u Izrael. Ovde se preudala i bila dugi niz godina lekar Kupat Holima u Jerusalemu. Sin Ilan, osnovao je porodicu i zivi u Haifi.

Julija je ostala u prijateljskim odnosima sa svojim spasiocima, srpskim seljacima iz okoline Krusevca koji su proglaseni Pravednicima medju narodima.

Miriam Steiner Aviezer