DOLORES BETTINI

BEJAHAD 2006.

Da Bejahada nema, trebalo bi ga izmisliti - slažu se gosti i učesnici tradicionalnog jevrejsko-židovskog okupljanja, sad već navikli da posljednje dane svojih ljetnih odmora okrune hvarskim zajedništvom.

  Predsednik Mesic

Kao i prethodne i ovogodišnju manifestaciju je otvorio predsjednik RH Stjepan Mesić, a direktor Židovske kulturne scene dr. Vladimir Šalamon upoznao je okupljene s namjerom da na ovogodišnjem Bejahadu, na kojem će se susresti Židovi i muslimani ovih prostora – intelektualci, umjetnici i vjerski dostojanstvenici s obje strane - zajedno s dr. Mustafom Cerićem reisu-l-ulemom, "uputi apel i digne glas protiv rastućeg antisemitizma i islamofobije u Europi. Zajedničkim projektima demonstrirat će se i afirmirati kultura dijaloga i želja za životom i radom u miru."

U plesno-scenskim nastupima u izvedbi djece i mladih iz Osijeka, Beograda, Sarajeva i Novog Sada, gosti Bejahada, turisti i stanovnici grada Hvara mogli su uživati na gradskom trgu.

U glazbenom dijelu programa prve večeri je nastupila čelistica Monika Leskovar, a slijedećih Nizza Thobi iz Münchena i Nitza Termin iz Tel Aviva.

O 200 godina Židovske općine Zagreb predavanje je održao Ivo Goldstein, a o Židovima u Hrvatskoj i Hrvatskoj na putu u EU Slavko Goldstein.

O "Toleranciji" - zajedničkom projektu Bejahada i Zaklade Anne Frank, govorio je Norbert Hinterleitner iz Amsterdama.

Održane su i promocije knjiga: "Semper idem" Đorđa Lebovića i književni opus Gordane Kuić, a predstavljene su Sarajevska i Križevačka Hagada.

Razgovor dva prijatelja - Oskara Danona i Leona Daviča pobudio je veliko zanimanje, kao i razmišljanja Predraga Fincija o umjetnosti između ništavila i nade.

Dvostruki jubilej - sedamdeset godina života i pedeset godina rada kompozitor Alfi Kabiljo je proslavio u društvu bejahadovaca. Njegove je kompozicije uz klavirsku pratnju Julija Njikoša otpjevala Jasna Bilušić.

O temi da li kulturna globalizacija ugrožava kulture malih naroda u prijepodnevnom terminu su raspravljali György Konrad i Henri Atlan, a u poslijepodnevnom Žarko Puhovski, Laslo Vegel, Predrag Finci, Slobodan Šnajder i Saša Goldman.

Za vrijeme trajanja Bejahada održane su i dvije radionice. Povodom blagdana Hanuke u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, pod vodstvom Maline Zuccon-Martić mladi članovi zajednice Bet Israel, učenici zagrebačkih škola i poznati kipari izradili su hanukije koje su bile izložene u galeriji hotela Amfora. Kao nastavak tog projekta, gospođa Malina je i na Hvaru vodila kreativnu radionicu "Mala škola judaike - hanukije."

Radionicu pod naslovom "Mala škola židovske tradicije" vrlo uspješno je vodio Vatroslav Ivanuša.

U okviru dana posvećenog Izraelu, okupljene je pozdravio ambasador Izraela u RH Shmuel Meirom. Mirjam Rajner je održala dva vrlo zanimljiva predavanja: jedno o novom Jad Vašemu i drugo o pitanju identiteta u umjetnosti, a o Izraelu danas i sutra govorio je poznati novinar Raul Teitelbaum.

Gost Bejahada reisu-l-ulema Mustafa Cerić, nakon što je održao predavanje na temu "Postoji li europski muslimanski identitet" potpisao je s direktorom Bejhada već spomenuti apel, ženski zbor zagrebačkog Mešihata "Arabeske" je oduševio izvedbom religioznih pjesama, a otvorena je i izložba Mersada Berbera "Hommage à Sarajevska Hagada."

Zajednica čeških Židova predstavila se predavanjem koje je održao Peter Györi, foto izložbom i dokumentarnim filmom "Snaga dobrote."

Unatoč oblačnom vremenu gosti Bejahada su ipak brali grožđe i "marendali" u selu Svirče. Obiteljski Šabat koji je vodio Glavni rabin Kotel Da-Don, bila je i posljednja zajednička večer. Hrana je bila vrlo ukusna, a da sve bude po pravilima kašruta budno je pazila gospođa Vesna.

One koji nisu bili na Hvaru ovaj mali pregled "Bejahada 2006" upoznat će s događanjima, a one koji su tamo bili podsjetit će na sedam dana zajedništva: možda na večer kad su u polumraku Kongresne dvorane naizmjenice na svojim gitarama prebirali i pjevali sefardske pjesme Raša Kamhi i Nikola Salačanin, a pričanjem viceva smijeh do suza mamili Neno iz Sarajeva, Tomika iz Subotice, Darko iz Osijeka, Zoran iz Splita ...

Potpuniju sliku dočarat će izjave nekih od gostiju i učesnika. Na vama je samo da ih zamislite u lobiju hotela Amfora i da se prisjetite boje njihovog glasa i autentičnog govora:

Sobodan Šnajder (Zagreb) kojem je ovo prvi boravak na Bejahadu, susret je nazvao "rijetkom koncentracijom značajnosti - umjetničkih i filozofskih - na jednom mjestu. Bejahad ima svoju tradiciju i drago mi je što sam tu," rekao je, "jer ja sam po prilici tako osamljen kao što je osamljena vaša zajednica. Ili nešto više."

"Kao i ranijih godina i ovogodišnja je manifestacija sjajno organizirana," izjavio je Predrag Finci (London). "Razina kulturnih događanja je u nekim segmentima još viša. Impresioniran sam uspjehom organizatora koji svaki put osmisli intelektualno provokativan i raznolik program."

Jedan od onih koji sudjeluje i prati Bejahad gotovo od samog početka je Žarko Puhovski (Zagreb): "Bejahad se od početka širio i mijenjao. Početna ideja je bila da se Židovima/Jevrejima s područja bivše Jugoslavije kojima je bila otežana komunikacija, omogući kontakt. Te prve susrete koji su bili neka vrsta velesajma židovskih događanja kroz godinu dana i koji su omogućavali da se nadoknadi taj zaostatak u komunikaciji, zamijenila je koncentracija na kulturne sadržaje u užem smislu riječi; na određene znanstvene, teorijske, glazbene teme, u kojima se, s obzirom na židovsku kulturu, pokušava govoriti suvremenom svijetu. Dakle, ne samo o Židovima, ne samo oplakivati židovsku sudbinu, iako za to, na žalost, uvijek ima razloga, nego sa stajališta židovske tradicije i s obzirom na nju, govoriti o Židovima danas i o svijetu danas. Ove je godine veoma važan pokušaj pokazivanja da židovska i muslimanska kultura jesu i mogu biti u kulturnom dijalogu. Čini mi se da je to indicija onoga što će se razvijati narednih godina."

Za Rafaela Kamhija (Pariz) "od neprocjenjive je vrijednosti zajedništvo koje iz godine u godinu obnavljamo i održavamo i koje nas ispunjava do sljedećeg susreta. To su ona topla sjećanja na naš zajednički život u okviru jevrejske jugoslavenske zajednice."

Mirjam Rajner (Izrael) Bejahad podsjeća na "nekadašnja zajednička ljetovanja i druženja na moru. Tome naravno pridonosi i sam Hvar i činjenica da se može susresti ljude s raznih strana. Danas sam vidjela jednog gospodina kojeg nisam vidjela od 1977. Program, onoliko koliko sam uspjela vidjeti u dva dana svog boravka, vrlo je interesantan i vrlo bogat."

Evo kako razmišlja Tomika Halbrohr (Subotica): "Bejahad je jedno prijatno letovanje na Hvaru na kraju sezone. Bele sam puti i ne mogu ni u septembru na suncu da budem, pa onda rado slušam predavanja na jevrejsku tematilku. Predavači su jako dobri jer znaju predavati tako da bude razumljivo i meni i drugim prosečnim ljudima."

Raul Teitelbaum (Izrael), koji je nakon mnogo godina opet u ovom dijelu svijeta, rekao je da je "Bejahad vrlo lep skup koji okuplja Jevreje iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Program je vrlo lijepo osmišljen. Naravno, jevrejstvu u dijaspori je potrebno to kulturno jevrejstvo i s time svakako treba nastaviti. Bilo mi je vrlo prijatno naći tu prijatelje s kojima sam stanovao u studenskom domu pre 57 godina i od tada ih nisam video. Ono što je najvažnije i na tome treba posebno raditi, je mlada jevrejska generacija. Nju treba uključiti u ovaj skup specijalnim kulturnim programima koji se njima dopadaju, a oni su različiti od onog što se meni dopada. To je potrebno u svim jevrejskim zajednicama bivše Jugoslavije jer na mladima svet ostaje. Mladu generaciju na njihov način treba uključiti u jevrejsku kulturnu aktivnost."

Drago Kohn (Osijek) kojem je ovo bio prvi susret s Bejahadom, oduševljen je programom koji je nadmašio njegova očekivanja. Njegovo mišljenje dijeli i Filip Rosenzweig (Zagreb): "Savršeno je. Prekrasno. Sreo sam mnogo krasnih ljudi i naučio puno toga što ne bih znao jer ne bih ni došao u priliku da saznam. Posebno se veselim čitanju knjiga koje sam kupio u knjižari Bejahada''.

Direktor Bejahada Vladimir Šalamon vrlo je zadovoljan realizacijom, odazivom gostiju kojih je bilo preko 300, izuzetno izraženim duhom zajedništva i kvalitetnim programom koji se odvijao bez ikakvog kašnjenja, odgađanja ili otkazivanja.

Dodate li ovoj slici mnogo sunca, mirisni potpuri mediteranskog rastinja i mora, plivanje i šetnje, druženje uz kavu te niz drugih zgoda u društvu dragih ljudi i umetnete li u taj mozaik još ponešto svoje, doživljaj Bejahada 2006. bit će jedinstven.