Judaistika na zagrebačkom Filozofskom fakultetu

Iako zagrebački rabin dr Kotel Dadon već dva semestra,  od ožujka prošle godine,  na zagrebačkom  Filozofskom fakultetu  predaje  Uvod u judaizam, na web siteu    fakulteta   o tome jedva da ima spomena, odnosno samo uz velik napor i duga pretraživanja moguće je nabasati na šturu informaciju da  postoji taj i takav izborni predmet 

Dodajmo  da se od početka ove nastavne godine na Filozofskom fakultetu  u  okviru Odsjeka za   hungarologiju , turkologiju i judaistiku otvorio još jedan prozor u židovstvo. Buduća znanstvena novakinja mr.Naida Mihal Brandl u kolegiju  pod naslovom "Periodizacija židovske povijesti" u 15 predavanja po semestru  nastoji studentima približiti židovske mislioce, imena i pojmove kao   Gaonat i egzilarhat, židovstvo i islam, Jehuda Ha Levi, Ramban i Rambam, Sefardska dijaspora – Lurianska kabala, Šulhan Aruh, problem conversosa, mesijanizam, Baruh Spinoza, Hasidizam, Emancipacija; haskala – židovsko prosvjetiteljstvo (Moses Mendelssohn, maskili); sekularizacija, struje u židovstvu ...i tako dalje, no za uvod dovoljno.

Predavanja rabina dr Dadona i Naide Michal Brandl, prvi su kolegiji na tu temu u povijesti zagrebačkog Filozofskog fakulteta nakon 1945, te začetak   buduće katedre za judaizam na ovom fakultetu. Sljedeći korak trebao bi biti tečaj hebrejskog jezika uz već postojeće tečajeve neindovropskih jezika poput tečaja turskog,madžarskog, japanskog, kineskog i  arapskog, uz napomenu da je ovaj posljednji također zasad još samo u planu..

U opisu svog kolegija rabin dr Dadon kaže  da mu je  cilj   upoznavanje studenata s temeljnim pojmovima judaistike: načinom  života, odnosom prema vjeri, odnosom prema životu i smrti u kontekstu spoznaja židovske teologije i filozofije. Pod pojmom judaizam podrazumijevamo židovsku vjersku, kulturnu i društvenu tradiciju kako je utvrđena i ustaljena nakon babilonskoga sužanjstva obnovom u Palestini i kako se od toga vremena, tijekom 2500 godina, razvijala u Palestini i dijaspori. Judaistika, dakle, uključuje jezik (starohebrejski, a potom ivrit, jidiš, ladino) i književnu tradiciju (Biblija, te književnost od srednjovjekovne do suvremene), ali i povijest, arheologiju, religiju, teologiju, filozofiju i druge discipline i znanosti. Kolegij počinje predavanjima o podrijetlu židovskog naroda, o pisanoj i usmenoj Tori (Pisanom  i Usmenom Nauku),o  židovskom pravu,. židovskom kalendaru,blagdanima. Božjim naredbama Židovima,  kašrutu ili propisima o ishrani, o obrezivanju, bar micvi  i tako dalje,  pa sve do  -   osnivanja države Izrael.

Studenti dolaze s raznih odsjeka, kaže dr Dadon. Ima ih s odsjeka lingvisitke,povijesti, a ima i studenata teologije koji dolaze s Teološkog fakulteta. Većina ipak ne dolazi iz religioznih pobuda nego zbog čiste intelektualne znatiželje.Judaizam im je zanimljiva tema,  kao što bi im vjerojatno bio  zanimljiv i islam. U sadržaj kolegija predavač je uključio i teme kao što su smrt; odnos prema duši, pobačaju, eutanaziji, samoubojstvu, kremaciji, obdukciji i donaciji organa o čemu se i u javnosti u posljednje vrijeme mnogo raspravlja. Nerijetko usred predavanja studenti mu postavljaju pitanja, a često ih, kaže,  i on sam  nastoji isprovocirati i potaknuti diskusiju koja dotiče i  legalni, etički ,filozofijski, ili medicinski aspekt. Također i pitanja koja se  dotiču Darwinovog učenja, međutim, kako ističe dr Dadon,  ako bi zaista htio ozbiljno govoriti o bilo kojoj od ovih tema trebala bi mi za svaku od njih barem dva sata a za tako nešto u okviru ovog kolegija i sveukupno  15 predavanja u semestru, nema vremena. To je ipak samo uvod u judaizam, a one koji žele o tome više naučiti upućuje osim na  svoju knjigu "Židovstvo-život, teologija i filozofija" (Zagreb,2004), na hrvatskom jeziku,  koje se drži  u predavanjima i na ispitima, još i na opsežnu dopunsku literaturu. Svakako  za studente najvažniji, najiscrpniji i najlakše dostupni   izvor je Encyclopaedia judaica, izdanje iz  1971/2,  koje   postoji  na internetu, a pristup je besplatan.

Rabin dr Dadon nedavno je   na Univerzitetu za židovske studiije u Budimpešti obranio doktorsku dizertaciju na temu "Međureligijska i komparativna studija o Majmonidesovih trinaest principa židovske vjere" (INTER-RELIGIOUS AND COMPARATIVE STUDY ON THE THIRTEEN PRINCIPLES OF THE JEWISH BELIEF BY MAIMONIDES), a njegova predavanja na zagrebačkom Filozofskom fakultetu slušalo je što u prvom što u drugom semestru oko 150 studenata .  Njegova nova i nešto mlađa kolegica na judaistici Naida Michal Brandl, rođena 1971. u Splitu, koja je upravo odradila svoj prvi semestar, diplomirala je 1999. u Zagrebu povijest i arheologiju, da bi zatim  pet semestara  provela u SAD na postdiplomskom studiju   na  Židovskom teološkom seminaru Sveučilišta  Columbia  te stekla titulu Master of Arts iz židovske povijesti.  Većina njezinih studenata je s germanistike,anglistike i hispanistike, a kaže da joj se čini da su  uopće prvi put na njezinim predavanjima čuli za židovske filozofe  poput Majmonidesa ili Mosesa Mendelssohna.  Znaju za Freuda i za Einsteina, a čuli su i  za Spinozu   ali ne kao za Barucha nego kao za Benedikta. Studentima na svojim predavanjima Naida Mihal Brandl priča  o  ključnim  događajima i ljudima iz židovske povijesti , kako kaže, na način koji će im pomoći da ih smjeste u mjesto i vrijeme u kontekstu drugih  povijesnih zbivanja.  Posljednja tri njezina predavanja vode studente u noviju povijest u kojoj dotiče struje u židovstvu – reformno i ortodoksno židovstvo, židovstvo u  istočnoj Evropi, hasidizam, emigraciju u Ameriku, cionizam, te na kraju Holokaust. Tko želi o tome nešto više pročitati , sva njezina predavanja nalaze se na web siteu Bet Israela.

Vlasta Kovač

 
    Makabijada HOME page