Rođen je 21. marta 1913. godine kao Ivan, u Lukovdolu, selu u Gorskom kotaru
na reci Kupi, na granici sa Slovenijom, od oca Hrvata Ivana i majke Jevrejke,
Ruže (devojačko Klajn). Osim Ivana Gorana, imali su još četvoro dece — Otona
(1903—1981), Roziku (1911—1918), Zvonka (1916—1958) i ponovo Roziku (1920—1921).
Godine 1935. je dodao ime Goran kao znak pripadnosti zavičaju.
Goranovo proljeće Tradicionalni nacionalni
festival pjesničke riječi, u spomen na velikog
hrvatskog pjesnika Ivana Gorana Kovačića
(1913-1943). Otvorenje “Goranovog proljeća” na
dan je pjesnikova rođenja, 21. marta, u njegovom
rodnom Lukovdolu. Tom prilikom dodjeljuju se
nagrade: “Goranov vijenac” za cjelokupni
pjesnički opus i dostignuća u hrvatskoj
književnosti, nagrada “Goran za mlade pjesnike”
te nagrade učenicima osnovnih i srednjih škola
za literarne radove.
“Goranovo
proljeće” svake godine raspisuje natječaj za
nagradu “Goran za mladog autora”. Na natječaju
mogu sudjelovati pjesnici do 30 godina koji nisu
objavili knjigu poezije. Goranov vijenac je
nagrada za poeziju, koja se dodjeljuje autoru za
njegov cjelokupni pjesnički opus i dostignuća u
hrvatskoj književnosti. Utemeljena je
1971. godine. |
||
„Goran Kovačić, nije proživio nedaće pete ofanzive. Mladi
hrvatski pjesnik, koji je u pjesmi "Jama" tako snažno oformio najžešći u ovom
ratu ispjevani protest protiv ustaških pokolja nad Srbima, bio je ubijen od "srpskih
osvetnika", četničkih izroda, tih švapskih i ustaških saveznika. Prerezali su
grlo, koje je tako iskreno i snažno grmjelo iz bratske hrvatske duše protiv
ustaških zločina nad srpskom nejači. Nikada poštenije i čovječnije djelo
pjesnika nije bilo grđe kažnjeno i nikad čelo ubice nije bilo ukaljano sramnijim
zločinom. Čitajući Goranovu "Jamu", pokoljenjima i pokoljenjima srpske omladine
stezat će se srce nad zločinima, koji su izazvali takav krik pjesnika, ali isto
tako i nad zločinom, koji je tome divnom galebu prerezao grlo.“
(Moša Pijade)