PREDSTAVLJAMO KNJIGUALEKSANDAR KERENJI:REČNIK JEVREJSKIH IMENA I SINONIMAILI DOKLE SU ME DOVELA SVA TA JEVREJSKA IMENA
|
![]() |
video sa predstavljanja u JONS https://www.youtube.com |
Od vise hiljada imena objasnjenih na preko 460 strana, odvojili smo ova dva da bi dobili mali uvid o tome sta je Sasa istrazio.
Kao poklon vama, mozete da procitate o imenima Barzilaj i Debora
BARZILLAI
→ GVOZDENBarzillai
m → Gvozden m, Gvozdena f, Gvozdenija f → Ferrucio m →Demir
m → Timur, Temür m → Žljazko m ~ Acél m ~ Çelik m ~ Staljin mOva imena
označavaju uglavnom dva srodna pojma: 1. od gvožđa i 2.od
čelika (mađarski Acél m, turski Çelik m, ruski Staljin m (Сталин).Imena vezana za pojam
čelik nisu data.Postoji grupa imena koja
znače gvožđe, ali su obično vezana za nekiatribut (
sličan gvožđu, jak kao gvožđe, klupko gvožđa itd).U hebrejskom jeziku ne postoji
lično ime koje znači gvožđe, ali zatopostoji prezime
Barzil(l)ai, Barzil(l)ay (v. u daljem tekstu).Barzillai, Barzilay, Barsillay (
ברזילי ) je staro hebrejsko ime i prezime, aramejskogporekla, spomenuto u
Tori u Starom zavetu (2 Samuel 17.27-29, 19.32-40).Vodi poreklo od aramejskog čovek od gvožđa, čovek sa gvozdenim srcem, a
potiče
od reči barzel ( בַרְזֶל ) koja znači gvožđe, i datira iz vavilonskog perioda. Nahebrejskom se
kovač kaže napah, ( נַפָח ), ali ta imenica ne predstavlja lično ime.Ime
Gvozden nastalo je od prideva gvozden.Demir je srodno tursko ime i
znači - gvožđe, sidro. Prezimena su Demiroglu, Demirović.Italijansko ime
Ferrucio potiče od latinskog imena Ferutius - gvožđe, mač.Is
je starogermansko i frizijsko skraćeno ime koje znači - led, gvožđe.Muško
ime Timur, Temür m, od mongolskog Temer (Төмөр) takođe imaznačenje
- gvožđe, ili Tamerlan (neki autori tvrde od persijskog - Timur e Langتيمور لنگ
- šepavi Timur).Željasko
(Zhelyazko, Желязко) je bugarsko muško ime i takođe znači gvožđe.Zanimljiva je veza
između imena ili prezimena koja znače gvožđe i onihkoja
znače kovač. Imena proistekla iz latinskog naziva za kovača - Faber (koji seprevode kao
onaj koji radi sa gvožđem - kovač) predstavljaju osnov za prezimenau romanskim jezicima, kao npr. italijanska:
Fabbri, Fabbro, Fabris, Ferrara,Ferraro, Ferrari, Ferrera, Ferrero, francuska:
Lefebvre, Lefčvre, Lefeuvre, Lefébure,Favre, Faber, Fabre, Fabré, Faure, Fauré, Favret, Favrette, Dufaure,
Feaver (anglicizirano),
španska: Herrero, Herrera, Ferrero, rumunska: Feraru,Fieraru, portugalska:
Ferreiro, Ferreira, katalanska: Ferrer, Ferré, Farré, Fabre, Fabra .Germanski i srodni jezici imaju sasvim drugi koren i prezimena. Oni
potičuod staroengleskog -
smiđ ili smiţ (odnosi se na ljude koji prerađuju metal), a smiđili
smiţ vodi poreklo od protogermanske reči smiţaz koja, verovatno, znači udariti, ili čekić.To su
nemačka prezimena: Schmid, Schmidt, Schmitt, Schmitz, Schmith,Schmied, Hufschmied, Schmick, zatim
jidiš: Schmidt ( שמידט ), Schmitt ( ,(שמיטSchmitz (
שמיץ ), južno nizozemska: De Smid, De Smedt, Desmedt, De Smet,Desmet, Smeets, Smets, severno nizozemska i afrikans:
Smit, Smits, Smid, Smidt,Smed, De Smet, i danski,
norveški i švedski - Smed.U regionu (Srbija, Hrvatska, BiH itd)
česta su prezimena Kovač, Kovačić,Kovačević
, kao i u Mađarskoj, Slovačkoj (Kovács, Kováčik, Kovačovič), albanskoprezime
Nallbani, u Estoniji Sepp, u Finskoj Seppä, Seppälä, Seppänen, u GrčkojSiderás (
Σιδεράς), a u slovenskim zemljama: Kovaljov (Кавалёў), Kovalj(
Коваль), Kavalonak (Кавалёнак), Kavaljuk (Кавалюк), Kavalevič (Кавалевіч),Ковачев
u Bugraskoj, Kovář, Kovařík u Češkoj, Kowal, Kowalski u Poljskoj,Kovalyov (
Ковалёв), Kuznetsov (Кузнецов) u Rusiji itd.Od latinske
reči faber proistekle su reči fabrica (kovačnica, radionica, zanat,tkanina, struktura, industrija)
i imena Fabricius (latinski), Fabrice (francuskii engleski),
Fabrizio (italijanski), sa značenjem - zanatlija.Naravno,
Kovač i Gvozden nemaju istu etimološku podlogu, ali onaj kojiradi sa
gvožđem (Faber) i gvožđe (Le fer, francuski ili Ferro, italijanski) imajukonotativnu vezu,
što nas je podstaklo da prezime Kovač uvrstimo pod Gvozden.Inače,
na hebrejskom (tačnije aramejskom) i arapskom kovač se kaže Haddad(hebrejski
חדד odn. arapski حداد ), ali za razliku od imenice napah, Haddadpredstavlja prezime.
Engleski autori skloni su
objašnjenju da prezime Smith potiče od srednjoengleskogsmyth,
smith ili staroengleskog smiţ (dakle, da ne potiču od latinskogFaber) i
potvrđuju protogermanski koren i poreklo (smiţ). Engleska savremenaverzija prezimena je
Blacksmith.Nemačka reč
za kovača je Schmied, pa iz toga proističe čitav niz varijanti,kao
što je gore već rečeno (Schmidt, Schmidth, Schmdl, Shmidl, .(...שמידלKada je
reč o jevrejskim prezimenima, ovi podaci su postali predmet interesantnihrazmatranja
. Naime, većina Jevreja sa prezimenom Kohn, Koen, Coen,Cohen Conn, Kahan Kagan, Kogan, kao i
Kaganov, Kaganoff, Kaganovich itd.preinačila
je svoje pređašnje prezime - najčešće u Kovač, uglavnom na teritorijiMađarske, Češke, Slovačke,
pa i u regionu (sve republike bivše Jugoslavije).Istorijat ovih
događaja seže u daleku 1787. godinu. No, pre toga bi trebalorazjasniti neka pravila imenovanja kod Jevreja.
U pricipu, religiozni Jevreji -
aškenazi imaju dva imena. Jedno je religiozno,a jedno sekularno. Religiozno ime (
shem hakodesh שם הקודש ) jeste hebrejskoi koristi se u sinagogi, na
jidišu se zove oyfruf-neme (nemački Aufruf Namen-
imena za prozivku). Ta imena davana su muškoj deci na dan obrezivanja i koristilasu se kada su, kao
već odrasli ljudi (dakle, posle bar micve) bili prozivani usinagogi da
čitaju Toru. Pod tim istim imenima su sahranjivani, i ta imena suurezivana na njihove nadgrobne spomenike. Sekularno ime se koristi u svakodnevnom
govoru, na bilo kom jeziku, i zove se
kinui ( .(כנו יOsim toga, kod Jevreja se dugo
održao patronimijski tip prezimena (tzv. sinod...). Na primer, ako se otac zvao
Mihael i imao sina Josepha, sin bi nosio imeJoseph, a prezime
Ben Michael (sin od Michaela). Međutim, Josephov sin Jehuda(druga generacija) ne preziva se
Ben Michael, nego Jehuda Ben Joseph. Nadalje,Jehudin sin
Aaron će se zvati Aaron Ben Jehuda itd.Međutim,
kod Jevreja u arapskim zemljama davanje prezimena je malodrugačije.
Jevreji su davali deci arapska imena ili su prevodili hebrejska imena uarapska, a
dešavalo se i mešovito imenovanje. Umesto toliko korišćenog načinapatronimijskog imenovanja sa
ben, sada su davali srodno ime ibn ili bin koji jearapski analog
ben-a, npr. Josef (ili Jusuf) Ibn (Bin ili Ben) Ezra. U tom tipupatronimije pojavio se i novi vid imenovanja: davanje imena ocu ili majci po
detetu,
stavljajući Abu (otac) ili Umm (majka) ispred imena - obično imena najstarijegsina ili
kćeri. Taj fenomen se na arapskom zove kunyah ( كني ة ) ili tekonimijai
uobičajen je u arapskom svetu (obraćanje roditeljima sa imenima svojedece, uz dodatak
Abu ili Umm).Za razliku od
aškenaskih, sefardski Jevreji su davali svojoj deci samo jednoime
– biblijsko ili istorijsko.Sličan običaj
imenovanja sretao se u skandinavskim zemljama, a održao sesamo na Islandu. Kako
Islanđani nemaju tradicionalna evropska merila za imenovanje,tamo se patronimijsko prezime formiralo dodatkom sufiksa
son - sin, aako se radilo o matronimiji, onda je sufiks glasio
dóttir - ćerka.No, vratimo se na jevrejska imena. Ako sve to
(što je do sada rečeno) nijebilo dovoljno da se osoba
okarakteriše i napravi razlika u odnosu na druge, ondasu se dodavali nadimci, ali i akronimi u cilju
obfuskacije (v. Debora, akronimBARDACH - Ben reb David harif - sin Davida brilijantnog uma itd). To je bilo
veliko
opterećenje za svaku administraciju, sudsku, poresku i bilo koji drugi procesadministativne evidencije. Stoga je u Austrougarskoj carevini, 23. jula 1787.
godine, Josip II obznanio
Patent o jevrejskim imenima (Das Patent über die Judennamen),sa naslovom
Zur Vermeidung aller Unordnungen, die bei einerKlasse Menschen im politischen oder gerichtlichen Verfahren und in ihrem Privatleben
entstehen müssen (
Za smanjenje svakog nereda (nepravilnosti) koje semora sprovesti kod jedne klase ljudi, u
političkim i pravnim postupcima i njihovomprivatnom
životu), a koji se odnosio na uvođenje stalnog prezimena umestopatronimijskog tipa imenovanja.
I druge evropske zemlje su, pre ili kasnije, uvele ove zakone.
Imena je davala ili
potvrđivala komisija od tri člana - predstavnika županije(obično višeg
sudije), viđenijeg rabina i pisara (tako je bilo u Austrougarskoj). Uprincipu, svako je mogao da bira ime, ali se ubrzo sve svodilo na
iznuđivanje ikorupciju. Naime, za bolje prezime (smatralo se da su
Rosenthal, Lilienthal, Rosenberg,Blumenberg, Blumenthal, Hirschfeld, Sonnenschein i
slična poetična(ornamentalna) prezimena bila
previše lepa da bi se mogla dobiti besplatno), komisijase morala potplatiti. Ko je imao manje para, dobijao je i
kraće prezime (npr.Grün, Blau, Gelb, Roth, Ast, Zweig, Herz, Beer itd).
Da li
greškom ili namerno (a pre će biti u zavisnosti od mogućnosti plaćanjatakse), tek, poneki su dobijali nakaradna,
ružna i uvredljiva prezimena, kao npr.Donnerwetter (
oluja, nevreme), Schlam(m) (blato, mulj, glib, talog, drek, ološ, unas se
kaže šljam), Fresser (žderonja), Eselkopf (magareća glava), Kacker (defekator),Galgenstrick (
kanap za vešanje), Gottlos (bezbožnik), Drachenblut (zmajevakrv),
Krummnas (krivonos), Nachtkäfer (noćna buba), Rindkopf (marvenaglava),
Schwindler (prevarant), Trinker (pijandura), Unglück (nesreća), Keiner(nikakav),
Niemand (Niko – i danas se na nemačkom za nikogovića kaže Niemand),Ox, Oxenfeld (
Vo), Bauer (seljak), Krummer (iskrivljeni), Lahm (jadan), Eisenkopf(
gvozdena glava - slučajni sinonim sa Baš Čelikom), Kurzrock (kratka suknja, ironičnosuknjica) itd.
Uporedo sa spomenutim zakonom, a sve
više prema kraju XIX veka, rastaoje pritisak na Jevreje da
mađariziraju svoja prezimena. O tome postoji knjiga:Szentiványi Zoltán:
Promena imena u našem veku: Zbirka promenjenihprezimena uz dozvolu ministarstava i lokalnih vlasti od 1800-
1893 (Sastavio članMađarskog heraldičkog
i genealoškog društva, na osnovu originalnih dokumenata,u
Budimpešti 1895, izdavač Hornjanski Viktor).Prikazana je jedna stranica pomenute knjige iz 1895. godine u kojoj su redom
navedena: nova prezimena (u zagradi su data stara), zatim adresa, ponegde i
zanimanje i druge primedbe (BM verovatno
znači Ministarstvo unurašnjihposlova
– Belügyministerium, a brojevi iza toga predstavljaju broj rešenja). Vidise da su mnogi
zadržali prvo slovo od starog prezimena – dobar deo popisanihimena se pre promene vodio kao
Kohm, Kohn, Kohen, Kon, Kahan, Kagan iliKlein (u prikazanoj stranici knjige na strani br.
132 nalaze se i dva člana porodiceKerényi,
Jenő i Sándor, rođaci autora Rečnika, prim.ured).Treba znati da ovde nisu navedena samo jevrejska prezimena.
Česi, Slovaci,Rumuni, pa i Srbi i Hrvati su, pod pritiskom,
mađarizovali prezimena. Ponekadse prezime prevodilo na
mađarski, ako je za to postojao sinonim.Ni u drugim zemljama nije bilo
drugačije. U Francuskoj su, na primer, posleDrugog svetskog rata (
sic!), Jevreje - povratnike iz koncentracionih logora - prisiljavalida uzmu nova
– francuska prezimena, jer je postojeći zakon nalagao daniko ne
može imati strano prezime.Postojala je ista tendencija i u engleskom govornom
području, gde su Jevrejidobrovoljno menjali svoja prezimena
(praktično drugi put), kako bi imali višeuspeha u poslu, da im imena ne bi strano
zvučala i štrčala, a ponekad i zbog direktnihpritisaka.
Setimo se prezimena
Goodwyn (Gutwein - dobro vino), Redgrave (Rotgrab- crveni grob),
Slazenger (Schlesinger - iz Šlezije), Gershwin (Gershowitz - izGerschowa),
Morningstar (Morgenstern - jutarnja zvezda), aškenaski Hellberg,takođe
i švedski (švedski kameno brdo, što na jidišu glasi Steinberg, ali i svetlobrdo, jer
hell na nemačkom znači svetao - prezime Heller). U vezi sa Hellberg iSteinberg, pogledati
Darren m, Darrin m, pod Daria, Bogat.Sva prezimena sa
stein dobila su završetak steen ili stone (Goldstein -Goldsteen,
Silberstein - Silverstone ili Silversteen, uz napomenu da je Silverstonei
autentičan engleski toponim); prezimena koja su se završavala na wald promenilasu taj nastavak u
wood (Grünwald - Greenwood, zelena šuma, Ostwald –Eastwood,
istočna šuma), Schwartzwald – Blackwood, crna šuma); sva prezimenakoja su se
završavala sa feld su promenjena sa field (Rothfeld - Redfield -crveno polje, Blumenfeld -
Blumfield, polje cveća); sva prezimena koja su se završavalasa
haus su promenjena u house (Rosenhaus – Rosenhouse, kuća ruža), uMađarskoj
prezime Rózsavölgyi (od Rosent(h)al - dolina cveća), mađarski Rózsahegyi(od
Rosenberg - brdo ruža), ili od nemačkog i aškenaskog Blumenberg(er)ili Blumberg (brdo
cveća, italijanski analog Montefiore).Italijansko prezime
Sacerdote, Sacerdoti, Sacerdotte Abate (sveštenik - odlatinskog
secerdos prevedeno je od Cohen, Kohn, kao i prezimena Rab(b)in ,רבי ןRabinek (deminutiv),
Rabiner, zatim patronimije Rabinerson, Rabinowicz, Rabinoff,Rabinow, Rabinovich, Rabinsky, Hacham, Lamdan i
trosložno prezimeAbravanel
אַּבְרַּבַּנְאֵ ל - Abarbanel, Abrabanel, Avravanel, Barbernell, Barbanel odAb -
otac, rabban - sveštenik i El - Bog. Ovo sefardsko prezime je pripadalo staroji istaknutoj jevrejskoj porodici,
čiji su preci navodno potomci kralja Davida.Kod nas bi ta prezimena glasila
Popov(ić), Popadić, Popac, Popin, Popić,Popovski, Popjovanov,
Svešteniković, grčko prezime Papadopulos (Παπiα-δόπουλος,
ruska prezimena Popadjejkin, Попадейкин, Raspopovič Распопович,bugarski i ruski
Popov (Попов), rumunska Popa, Popescu, Popovici Rabinovici)mađarski
Pap(p), francuska prezimena - Praistre, Praitre, Preste, Prestre, Prestrel,Prestrelle, Prete, Pretree, Pretrel, Prette, Lapretre, Le Prebstre, Le Prestre, Le
Pretre, Lepbre, Lepraitre, Leprebstre, Leprebtre, Leprere, Lepre, francusko-engleska
prezimena
Priest, Periet, Prées, Priay, Prie, Priees, Prier, Prées, Pries, Priet,Priez, Prijt,
Priest, Preist, Prest, Prost i Priestman. U regionu su takođe promenjenaprezimena
Mali, Klajić, Klajn (od Klein i Katana – aškenaski i sefardskimali), pa
Šternić, Zvezdanić (Štern, Stern, Zvezda, Zvezdana), Jelen, Jelinek (Hirsch- jelen) i gorespomenuti
Kovač.Sve su to prezimena koja su Jevreji, sa jevrejskim prezimenima, menjali u
strana, ne bi li izbegli
fašističke progone ili pritiske - primera ima bezbroj.U ovu grupu spadaju
delimično i jevrejska prezimena Caplan, Kaplan,Chaplin, Chaplain, Chapling, Chapelyn, Caplen, Kaplin, Capelein, sa
značenjemkapelan, prisutna
najviše u Nemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Francuskoj i Engleskoj,ali i u celoj Evropi,
doduše ređe.Etimologija pomenutih prezimena je dvojaka. Ili
potiče od normanske rečicaplain,
što ukazuje na svešteničku liniju (slično kao kohanim), i uobičajeno jeprezime
aškenaskih Jevreja, ili predstavlja rusko, ukrajinsko i belorusko prezimeod
reči čaplja, sa istim značenjem ili značenjem roda.U ova prezimena vezana za zanimanje
(sveštenici) svakako spadaju prezimenapripadnika plemena
Levi ( לְוִׂיִׂ ), Levi, Lévi, Lévy, Lewy, Lewi, Lövy. Prezimeje skoro
isključivo jevrejsko (aškenasko i sefardsko) sa retkim izuzecima. Ukazujena potomke jednog od 12 izraelskih plemena,
čiji je osnivač bio treći sinJakoba i Lee/Leje, a koji se pozivaju na pripadnost ovom plemenu po
muškojliniji. Imali su posebna
zaduženja povezana sa crkvom (bili su božji emisari, takođesu bili
zaduženi za čuvanje crkvenih relikvija, i edukaciju Jevreja oko bogosluženja),ali ne i direktno
sveštenička. Nisu imali zemlje u posedu, ali su dobiligradove (a
izdržavali su se od davanja - desetine). Ima više objašnjenja zbog čeganisu dobili zemlju, kao ostala plemena. Jedno od njih je kazna zbog
užasnog ineprihvatljivog pokolja
Šehemićana, od strane Levija i Šimuna, Jakovljevih sinova,nakon
što je Dinu (Dina דִׂינָ ה ), Jakovljevu kćer, i njihovu sestru, silovao iobeščastio
Hivijac Šekem (Postanak 34:5, 13, 27). Drugo objašnjenje govori otome kako Mojsije nije dao zemlju Levitima
govoreći: Jahve, Bog Izraelov jenjihova
baština (Knjiga o Jošui, 13:33).Značenje
prezimena Levi je - ujedinjeni, jedinstveni, složan, no kako se radio
svešteničkom redu, uvršteni su pod gornja imena sa značenjem svešteničke profesije.Takođe
bi tu spadala prezimena (kaluđeri) Monk, Munk, Monks, Monck,Monnick, Munck, Monnick, Munck (engleski),
, Mönk, Salut, Monck(e), Moncke,Ordensmann, Ordenmann, koja nalazimo i u
nemačkom i germanskom okruženju(Danska,
Švedska), Francuskoj i Engleskoj i delom u Srednjoj Evropi, kao aškenaskaprezimena. Irski oblici glase
Minogue i Monaghan. Kod nas u regionu suprezimena
Kaluđerski, Kaluđerović. Takođe, mnoga od ovih prezimena su aškenaska,iako takva profesija u Jevreja ne postoji.
Postoje i toponimi (npr.
Mönchengladbach, Kaluđerice).U principu, prezimenima je trebalo da bude
označeno sve – i narodnost izanimanje, i geografsko poreklo, i poneke osobine,
položaj u društvu i porodici.A zapravo, nisu
značila mnogo, jer pripadnosti nekoj naciji, po zakonima predakai praotaca, nije uvek sledila logiku strogih zakona.
Možda
najbizarniji slučaj predstavlja primer čuvenog džez trubača LouisaArmstronga. Njega su,
još kao dečaka, roditelji praktično napustili u Nju Orleansu.Prihvatila ga je jevrejska porodica
Karnoffsky, imigranti iz Poljske, koja gaje hranila, zaposlila, i starala se o njemu jedno
duže vreme. Mnogi ne znaju da jeLouis Armstrong, zvani
Satchmo ili Pops nosio celog života lanac sa Davidovomzvezdom, i da je govorio
jidiš.Pedesetih godina
prošlog veka, nakon formiranja države Izrael, dešavao seobrnut proces. Postojao je trend da se evropska imena pojevreje (tzv.
hebreizacija–
zamena prezimena iz galuta za čisto jevrejska prezimena), s tim da su se davalahebrejska imena i prezimena,
često zadržavajući smisao, ili su se direktno prevodilaprezimena, ako je to bilo
(jezički) moguće.Među
najboljim primerima su prezimena: Sclossberg, Замковски (ipogrešno
citirano prezime Schossberger) u Har-Tira ( הר -טירה ) - brdo-zamak,Goldberg je postalo
Harpaz ( הרפָז – zlatno brdo), Weintraub je postalo Eškol(
Eshkol, אשכול - čokot grožđa), Wolfson je postalo Ben Zeev (sin vuka), Davidsonje postalo
Ben David (Davidov sin), itd.Bilo je i potpuno novih prezimena, nepovezanih sa prethodnim. Postojao je
čitav
pokret sh'lilat ha'gola ( שלילת הגולה ) - negacija dijaspore. U državnim ustanovamase insistiralo da se prezimena pojevreje.
Čak je izdata i knjižica sa uputstvimaza preimenovanje prezimena. Jedno od
objašnjenja dato za ovakav trend je bilo dase jevrejska nacija treba homogenizovati
pošto je, zbilja, bila skupljena sa svihstrana (u regionu se
kaže „s karike i s lanca“). Treba shvatiti koje su to religijske,civilizacijske, socijalne,
običajne, obrazovne, profesionalne nutricionističke, onomastičkei svake druge razlike postojale
među useljenicima. Ali, jedno im je bilozajedničko:
bili su Jevreji, slobodni građani Izraela, koji su slobodnom voljom, alii
željom, pridošli u zemlju.No, nije uvek bilo tako. Sloboda se
teško sticala. Setimo se engleske blokadeu cilju
sprečavanja useljenja u obećanu zemlju (posle Drugog svetskog rata),nakon svega
što su propatili oni koji su preživeli i želeli da imaju svoju državu(jedna poznata novinarka je pre nekoliko godina objavila da se seli u Izrael, jer
kad joj tamo
kažu da je prljava (prljava Jeverejka - tako česta pogrdna retorika),onda zna da se radi o higijenskom terminu, a ne o
pežorativnom).Takođe,
neki od nas se sećaju veličanstvene akcije leteći ćilim, koju su organizovaledržava
Izrael zajedno sa SAD, Alaska Airlines sa američkim pilotima, iu kojoj je, od agresivnog lokalnog
stanovništva, uz blagoslov ne manje agresivniharapskih
država, vlasti i religioznih vođa (da ne spominjemo pogrome, zakonskemere kojima je blokirana jevrejska imovina,
građanska prava, ustanove i dobrotvornai druga
društva) spašeno i avionima dopremljeno 50.000 Jevreja samo izJemena, i to u
najkraćem mogućem vremenskom roku, bez ijednog smrtnog ishoda(
operacija čarobni ćilim ili Na krilima orla - Kanfei Nesharim .(כַּנְפֵ י נְשָרִׂי םOvakve akcije su
takođe organizovane i za Jevreje iz Iraka (operacije Ezra i Nehemija)i Etiopije (
akcije Mojsije, Saba i Solomon), a manje operacije ovog tipaobuhvatile su i Maroko (
Operacija Mural), Libanon, Libiju, Iran i Tunis.U dva navrata,
više desetina hiljada Jevreja su pod pritiskom, uglavnom izbezbedonosnih razloga (1948) ali i diskriminantnih i
neizdržljivih mera egipatskihvlasti (1956), napustili Egipat. Procenjuje se da je u tim akcijama
spašenoukupno oko 850.000 do 1.000.000 Jevreja.
***
Nije uvek lako menjati prezime...
Anegdota veli da je
muž došao kući sa sastanka sa komisijom za dodeluprezimena, i
žena ga pita:„No,
kako se od danas prezivamo?“„eck“,
odgovori muž (nemački Decke znači pokrivač, a Deck - paluba).„Pa,
mogao si da zavučeš ruku u džep, i da dobijemo lepše i poetičnije prezime.“„Nemaš
ti pojma koliko sam zavukao ruku u džep, da izbacimo R iz prezimena!“(Dreck na
nemačkom znači: - prljavština, blato, glib, pogan, balega, upljuvak,muhoserina, govno).
***
U Parizu, u Petom arondismanu, pred
matičarem se pojavi izvesni AaronSternfeld.
Došao je da promeni prezime. Matičar mu uzme podatke i pita kakoželi
sada da se zove. Ovaj mu kaže - Alfred Dubois.Posle nekoliko dana, novoimenovani Alfred Dubois dobije svoje papire.
Nije
prošlo ni nedelju dana, sada, Alfred Dubois, ponovo dolazi kod matičara.Želi
da promeni prezime u Gaston Declercq. Matčar se usprotivi i kaže: „Za imeBoga, pa promenili ste ime i prezime pre 7 dana - ne
možete menjati ime kaokošulje,
morate imati dobar razlog.“A Alfred Dubois mu odgovori:
„Znate, ja sam trgovac. Kod mene dolazemušterije
da kupuju na veliko, i pitaju me kako se zovem. Ja im kažem - AlfredDubois. Oni na to
kažu: Ma ostavite vi to - Alfred Dubois, kako ste se pre togazvali?! A onda od trgovine - nema
ništa“.
DEBORA, BIENE
Biene
f → Debora f, Debora(h) f → Erlea f → Pčla f, Pčelica f(v. Medena
f → Melissa f, Melita f, Melina f, Mel m)Značenje
imena Debora f, ili Dvora f, na hebrejskom je - pčela. Pritome smo prihvatili da imena
Pčela - med i Meden, Medena imaju konotativnoznačenje,
i data su pod Medena.Konačno, grčko
ime Melissa objedinjuje oba pojma. Ovde ne pripadajuslična
hebrejska imena Dror m ili Drora f, koja znače - sloboda(v.
Slobodan).Ime
Biene, Bina(h) f, predstavlja nemački (Biene), hebrejski, kao i jidiš (Binah-
בינה ) oblik imenice pčela.Međutim,
postoji i verzija imena Bina(h) m, f ( בינה ) hebrejskog porekla,koja
znači razumevanje, inteligencija, razum - pa su to homonimi.Takođe može
biti i skraćenica od imena Albina, Columbina, i Robina, Sabina,itd. Ime
Biene, Binah se koristilo u aškenaskim porodicama u Nemačkoj kaoprevod i pandan imenu
Debora(h).Debora je hebrejsko i bilbijsko (starozavetno)
žensko ime. Značenje imenaDebora f, ili
Dvora f ( דְבוֹרָה ) na hebrejskom je - pčela. Spominje se u Bibliji, uKnjizi o Sudijama, kao
proročica i sudija. Jidiš forma glasi Dwosche ( .(דוואָשעTokom duge istorije prebivanja u Evropi, Jevreji su
prilagođavali svoja imena(i prezimena) okolini dobrovoljno,
oportunistički ili pod pritiskom. Hrišćani(bolje
reći katolici) s druge strane, nevoljno su prihvatali jevrejska imena izBiblije, a ako bi to i radili, prihvatali su prvenstveno imena koja su predstavljala
svece ili istaknute crkvenodostojnike, a koja su se poklapala sa hebrejskim imenima.
Tek dolaskom reformacije,
prihvaćena su biblijska imena.Imena
Debora i Biene predstavljaju primer kako su se Jevreji u Evropi zbogprisile, ili
oportunističkih razloga (ili asimilacije – ali to onda više nisu bili Jevreji,barem
većina njih; no to je već van opsega ove teme) prilagođavali okolini. I doksu
hrišćani teško prihvatali jevrejska imena, Jevreji su postepeno prihvatalihrišćanska.
Primer Debore i Biene predstavlja tipičan obrazac prevođenja imenai prezimena sa hebrejskog na jezik okoline. Naravno, pri tome je uvek ostavljen
odušak,
na taj način što su se zadržavala religiozna imena (šem hakodeš) koja suse koristila u sinagogi, dok su
kinui služili za spoljnu uportrebu.Erlea je baskijsko
žensko ime koje takođe znači pčela.***
Nije tajna da su Jevreji
pokušavali na razne načine da izbegnu karakterističnaimena u prezimena, a da ipak na neki
način zadrže stara. Taj fenomen sakrivanjaimena i prezimena je u literaturi poznat kao
zamagljivanje (engl. obfuscation). Prezimenasu se menjala na
više načina. Hebrejska prezimena su prevođena na drugejezike, ako je to bilo
moguće (Itzhak - Isaac (smejao se) → Lachman, Shalom (mir)→
Friedman, Tuvia (dobar) → Gutman ili Goodman, Katan - mali → Klein - Small- Petit, LePetit).
Mnoga prezimena davana su na osnovu nekih
ličnih karakteristika (izgled,osobine, zanimanja, porekla), mesta i
slično:Schön (
lep), Roth, Rouge, Red (crven), Grün, Zelenski, Zelenović, španskiVerdasco, italijanski
Verdi (zelen), Gross (velik), Kuschner (krznar), Schlosser,Schlussel, Lock(er) -
לוקר (nemački opušten, engleski bravar), Biegeleisen (savijačgvožđa
), Blauzwirn (plava nit), Backer, Bäcker, נחתום Nachtom (pekar), Piekarz,Pék, Pitar, Pekarovski, Pekarski, Pekarsky, Pekatch,
Pekarek, Pekatz (takođe-
pekar), Blechman (limar), Fleischauer i Fleischmann (mesar), Garfunkelגאָרפינקל
) - Gorfinkl, jidiš - arhaični izraz za brojne crvene dragulje, obično crvenigranat)
, Gerstmann (trgovac - zrno ječma), Gewürtzmann (trgovac začinima),Glassman (
staklar), Glazer (pravi glazuru), Hammerschlag (udara čekićem),Hammerstein (
kamen za čekić), Harmelin (krznar za hermelin), Kerz, Kerzer,Candella (
sveća, svećar, v. Candella), Kornmehl (pšenično brašno), Tischler,Carpenter (stolar), Koval, Kowalsky, Kowal
( קובל ) (kovač - ukrajinski, poljski),Zeifer, Seifer i
Midler (nemački i hebrejski - sapundžija), Lederer i Ledermann(
kožar), Müller, Meljnik (Мельник, ruski), i Milman, Mlynář, Mlynárik, španskiMolinero, italijanski
Molina, Molinari, Molinaro, mađarski Molnár, veoma čestofrancusko prezime -
Moulin, Dumoulin, Dumolin, Moulinier, Moulinet, Moulinot,Desmoulin, Demoulin,
Moliner (mlinar), zatim Najaar, Najjar (arapski نجّار i sefardski(ogledalo), Muskat (muskatni
oraščići, začin), Nadelreich (bogat iglama- pletilac?), Nudelmann (koji pravi nudle, testeninnu)
, Schleifstein (žrvanj),Schneider,
Schneidman, Lacouture (krojač), Silberer (radi sa srebrom), Sklarsky(
majstor koji pravi gleđ), Werber (onaj koji oglašava, oglašivač), hrvatski izraz –novačenje
. Naime, do XIX veka nemački pojam Werbung označavao je regrutovanjeljudi u vojsku. Ljudi koji su radili za vojsku,
išli su od mesta do mesta ivrbovali regrute. Tek kasnije je pojam
proširen i označava i reklamiranje. PrezimeWerber, stoga,
označava osobu koja propagira regrutovanje vojnika (Werbung –i kod nas je preuzeta
reč - werben, sa značenjem vrbovati, ili u novije vreme -onaj koji reklamira proizvode u cilju bolje prodaje. I danas se u
nemačkom govornompodručju
reklame na televiziji zovu - Werbung.Prezime i ime
Amar, Ammar je arapsko-hebrejskog porekla ( عمّار ), višestrukeetimologije i prema tome
višeznačno. Spominju se značenja kao što su - dugživot,
moralan, religiozan. Sefardsko prezime Ammar znači zemljoradnik, portiri rasprostranjeno je
među Jevrejima Maroka. Takođe znači i finansiranje, aludirajućina Jevreje koji su finansirali farme u poljoprivrednim
područjima u Maroku(v.
Ambrosius).Prezimena su se
takođe davala i na osnovu porekla - Schlesinger (iz Šlezije),Polack (iz Poljske),
Deutsch (iz Nemačke), Ungar (iz Mađarske), Boehm(iz
Češke, Moravske), Preger, Präger (iz Praga), Wiener (iz Beča), Neustäter,Neustädter (iz Neustadta, u regionu
Novigrad), Berlinguer (iz Berlina), Holländer(iz Holandije),
Schlossberger (iz Šlosberga), ili Schossberger iz Schossberga-Strascha,
Hamburg, Belgrader (jidiš), Belgrado (sefardski), Oistrach (iz Austrije),Agramer (iz Zagreba),
Moschkovitz, Moskovski (iz Moskve), Offner (iz delaBudimpešte,
s desne strane Dunava - Buda), Dubnow (mesto u Poljskoj), Steinbach(mesto u
Nemačkoj), Tarnow (mesto u Poljskoj), Bacharach (takođe mestou
Nemačkoj), Bresslauer (iz Vroclava), Vinaver,Vinevski, Wieniawski - וינבסק י (izWieniawa, jevrejskog
pregrađa Lublina), Horowitz, Horovic (iz Horowice,Češka),
ruski, beloruski i litvanski Gurvich, Gurovich, Gurwich, Gurwitch,Gurwitsch ili
Gurevich (Гуревич).Bivalo je i oblika koji su relativno retki u drugim jezicima
– akronimi. Čestose iza tih akronima krilo drugo
značenje nego što je to bio privid, a koje su nemačkevlasti favorizovale, ne
znajći za skriveno značenje. Tako je, na primer,prezime
Katz (na nemačkom – mačka), zapravo predstavljalo skraćenicu od kohentzedek (
כהן_צדק – prva slova su כ צ - K C što se čita kao kac (uz nemački Katz–
heterografi) i znači - pravedni sveštenik.Interesantna koincidencija se desila sa
aškenaskim prezimenom Kahn (Cahn,Cohen itd). Naime, na
nemačkom Kahn znači čamac, pa su nosioci ovog imenamogli da imaju, bar delom alternativno
objašnjenje etimologije prezimena, što je nekadadobrodošlo. Takođe
je prezime Barsch (smuđ na nemačkom) bilo, zapravo, akronimza
Ben Rabi Shimeon, ili Schatz (blago, na nemačkom) za shaliah tzibbur(
sveštenik zajednice).Takvih prezimena je bilo na pretek, kao npr.
BARU - Ben reb Wolf, sinWolfa,
BARDACH - Ben reb David harif, sin Davida brilijantnog uma, REMBA-
Rabi Moshe ben Avraham, RAMBAM, Rabi Moshe ben Maimon, čuveni Majmonides,lekar, rabin i filozof
(inače mu je pravo ime bilo Abraham JoshuaHeschel), RASHI -
Rabi Solomon Ben Isak, i mnoga druga (imena su pisana velikimslovima jer su akronimi. U tim imenima naziv
reb predstavlja titulu i načinobraćanja,
i prevodi se kao – gospodin).No, postojali su i drugi oblici imenovanja i davanja prezimena. U srednjem
veku, veliki deo populacije u gradovima i naseljima je bio nepismen ili polupismen.
U takvim uslovima, trebalo se
snaći u velikom gradu. Ljudi su se orijentisalipo nekim
značajnijim zgradama, hotelima, kafanama, istorijskim mestimaspomenicima itd. Setimo se samo da takvih mesta ima i u Beogradu, npr.
London,Slavija, Mostar, Moskva,
Čukur česma, Vukov spomenik, kolokvijalno kod Vuka(koliko li se samo randesa zakazivalo kod
Vuka – prim.aut), Autokomanda itd.Ali, za
bližu orijentaciju nije bilo imena ulica i brojeva. Stoga je svaka kućanosila neku oznaku da bi se razlikovala od druge. Tako su oznake na zgradama
(npr. u
Nemačkoj, Češkoj) bile: orao (Adler), golub (Taube), guska (Gans), patka(Enta, Ente), labud (Schwa(a)n, ruski
Лебедь (takođe prezime), medved (Baer,Beer, Behr, Bä(h)r, Baar itd),
lav (Löwe, Leib ili Loeb), srp (Sickel), ptica (Vogel),noj (
Strauss), ribar (Fisher), Hecht (štuka), lisica (Fuchs), kovač (Scmidt), roda(
Storch), vuk (Wolf), mačka (Katz), drvo (Baum), jabuka (Apfel), kruška (Birn) ilidrvo
kruške (Birnmbaum ili Berenbaum, Berenboim). Sve su to nemačka i aškenaskaprezimena. Vidimo da je bilo prezimena
Katz i kao akronima, ali i kaooznaka na
kući – mačka). Stanare tih zgrada zvali su na osnovu pomenutih znakova.Verovatno je u
Nemačkoj tog vremena bilo više Fischera (ribar) nego ribara,i
više Schmidta (kovač) nego kovača, a tek lavova... (prim.aut).Neki
slični običaji zadržali su se i do današnjeg dana. U Nemačkoj postojiobičaj
imenovanja kuća (tzv. Hausname), i ta imena se koriste u ruralnim predelima.Interesantno je da se brojevi
kuća pamte po datim imenima, koja se čak inasleđuju
prilikom prodaje.Malo je podataka o tome kako su, i na koji
način, hebrejska imena prodrlai uticala na imenovanje dece u srednjem veku u Evropi pre 1600. godine, pa i u
svetu.
Činjenica je da je pre pojave Martina Lutera svega nekoliko jevejskih, ilibiblijskih imena i prezimena, bilo
korišćeno u Evropi (npr. Gentile u Francuskojje jedno od njih). I kada su se ta imena koristila, mahom su se podudarala sa nekim
drevnim imenima svetaca ili crkvenih velikodostojnika. Najbolji primer je ime
Ana, Anna (
Sveta Ana), koje je ime majke Device Marije, iako ime u originaluglasi hebrejski -
חַנָה Channa, Hannah, ili Ewa, Eva (Chavah), kao i Maria, Jehohanan).Kada je luteranizam zahvatio Evropu, preko 2000 biblijskih imena
(tačnije2800)
našlo se na repertoaru za imenovanje, no svakako ih je mnogo manje korišćenou svakodnevnom
životu. U upotrebi su bila imena Jakob, Isak, Matija, Moses,John i
Jochan (Yehohanan, Ioannes), kao i mnoga druga imena iz Starog iNovog zaveta.
U Americi je 1921. godine, na 100.000 stanovnika, bilo pet biblijskih imena
(u prvih 15 imena -
opšta populacija). Godine 1929, na 400.000 stanovnika, biloje
četiri biblijska imena (među svim imenima). Ispitivanja 1942. godine pokazujuda je broj biblijskih imena, u prvih 15
najčešćih imena, opet četiri.Međutim,
kako se populacija povećavala, a broj Jevreja smanjivao, taj brojje verovatno opadao,
uzevši u obzir asimilaciju i amerikanizaciju hebrejskih imena.Osim toga, ljudi
možda nisu bili ni svesni da se radi o jevrejskim biblijskimimenima, npr.
najčešća imena Ana i John, Maria su, u stvari, Chana(h) i Yehohanan i Marjem.Ali, u Evropi taj broj nije bio tako
izražen (zbog slovenskih i pravoslavnih,a
delimično i muslimanskih zemalja), no još uvek su se neka imena visoko kotirala,naročito
u Zapadnoj i Srednjoj Evropi (Maria - Mary, Mariam, Mirjam, paJohn - Jovan - Ivan - Sean (
Šon) – Giovan(n)i, zatim Josip - Josep - Joseph, Jožef- José
– Josef, itd.Što
se tiče muslimanskih i arapskih zemalja, i ona su poprimila mnogahebrejska biblijska imena, kao npr.
Aaron - Haroun, Abraham - Ibrāhīm, David -Dāwūd
, Elijahu, Elias - Ilyās, Elisha - al-Yasa, Ezekiel - Ḥizqīl, Ezra – Uzayr,Gabriel -
Jibrīl, Isaac - Isħāq, Ishmael - Ismāʿīl, Jacob - Yaʿqūb, Jesus - ʿĪsā, Jonah-
Yūnus, Joseph – Jusuf, Moses - Mūsā, Solomon - Sulaymān, i mnoga druga.To, naravno, ne
znači da Jevreji nisu davali arapska imena svojoj deci, pogotovuu
Španiji i Portugaliji, te u zemljama Severne Afrike i Jemenu, Iraku, Iranu itd.U XVIII, XIX i XX veku
značajan broj Jevreja emigrirao je na zapad, pa ipreko Atlantskog okeana, pre svega iz socio-ekonomskih razloga
(siromaštvo, zabranabavljenjem skoro svih profesija, osim prezrenog bankarstva, zabrane posedovanja
imovime, ali i pogromi, s druge strane), i
uopšte - jedan netolerantan stavprema Jevrejima.
Jevreji su nasilno
pokrštavani, uz pokušaje asimilacije, progone i pogrome.Određene
teritorije nisu mogli napuštati i bili su prisiljeni da žive u svojim štetlo246vima i getima, gde su bili
izloženi mnogobrojnim zločinima. Godine 1881. okrivljenisu za ubistvo cara Aleksandra II, nakon
čega su sledile tri godine pogroma ugradovima Kijev, Odesa i
Varšava, zatim gubitak Prvog svetskog rata, ekonomskanemaština,
pa pogromi pokrenuti 1891. koji su ostavili za sobom na hiljademrtvih,
što je dovelo do masovne emigracije Jevreja. Doživljavali su svaku vrstucenzure, velike poreske stope, pritiske, maltretiranja,
čak je bilo zabranjeno ihebrejsko pismo. U nekim zemljama se ta diskrininacija ogledala u zabrani
ženidbesinova (osim najstarijeg sina u porodici), ili
ograničenjem broja brakova.Bili su nasilno mobilisani u vojsku, dok su
još bili mladi i neoženjeni, a demobilisalisu se tek posle 40 godina
službe (oni koji su preživeli). Sve je to, naravno,bilo
moguće zbog prećutne saglasnosti ruskih careva i poljske šljahte, baltičkihdržava,
vlasti i crkve, koji su čak to i podsticali, ne bi li skrenuli mržnju naroda sasebe i usmerili na Jevreje (u psihijatriji se to zove
projekcija, i simptom je mnogobrojnihozbiljnih
poremećaja).Da li su Jevreji koji su napustili svoje domove i nastanili se na Zapadu, bili
izbeglice zbog represije, ili ekonomski migranti? Verovatno i jedno i drugo, ali je
prevalirao i vrlo nekorektan odnos vlasti i crkve, kao i antisemitizam. Grubo ra
čunato,od 1881. do 1921, samo iz Rusije emigriralo je 2,5 miliona Jevreja u SAD
(od 20.000 do 120.000
godišnje). Drugi autori navode npr. da se od 1880. do1924. iz Srednje i
Istočne Evrope uselilo (samo u SAD) – 2,8 miliona aškenaskihJevreja. Ti Jevreji, emigranti, a posebno druga i
treća generacija su, međutim,značajno
doprineli ogromnom ekonomskom i kulturnom usponu Evrope i SAD.Rusija, Ukrajina, Poljska,
Nemačka, Belorusija, Litvanija, Latvija itd. nikada nisushvatile i procenile
štetu od progona Jevreja i otimanja imovine i antisemitizma.Jer, Jevreji su bili pismeni, govorili su,
čitali i pisali bar tri jezika - hebrejski (dodušebiblijski),
jidiš (ili ladino) i jezik okoline, nasuprot ogromnoj lokalnoj armijinepismenih i
neprosvećenih ljudi koje su vlasti, zbog sopstvenog interesa, držaleneprosvećenim
i u neznanju, naročito na istoku. Takođe su bili dobri trgovci, zanatlijei industrijalci. Dolaskom na Zapad, oni su se brzo uklopili u sve pore
evropskog i
američkog života, iako im ni tu nisu uvek cvetale ruže. Tada je i počeoperiod evropeizacije i amerikanizacije jevrejskih imena. Proces amerikanizacije
je, za razliku od ranijih perioda pre useljenja, bio nepredvidljiv. Naime, ranije
se nastojalo da se u imenima
zadrži neki kontinuitet u značenju, putem zvučnosti,akronima ili prevoda imena, pa ako
ništa drugo, da se makar zadrži prvo slovo odprezimena. Dolazilo se do situacija kad bi neki od Jevreja, useljenika u SAD, u
devet
različitih dokumenata, svedočanstava i izvoda, imao osam različitih imena,bez obzira na to da li su ta imena
slična, različita ili im je prevedeno značenje.Od stvaranja
države Izrael 1948. godine, dešava se obrnut proces koji opstojavai dan-danas, iako ne tako striktno.
Došlo je do hebreizacije jevrejskih imenai prezimena. Hebreizacija je ukratko spomenuta pod imenima
Barzilai, Gvozden.***
Događa
se dvadesetih godina prošlog veka na Elis Ajlendu (Elis Island)koji je bio centar za prijem imigranata u SAD, i karantin i izolaciju useljenika.
Mnogi imigranti,
poučeni iskustvom iz zemalja iz kojih dolaze, nisu hteli da kažusvoja (jevrejska) imena prilikom evidentiranja.
Službenik
pita imigranta, na engleskom, kako se zove. Imigrant mu odgovorina
nemačkom: „Hab' schon vergessen“ (Hab šon fergesen - Već sam zaboravio).A carinik se obrati pisaru:
„Neverovatno, ovo je danas već peti Shaun Fergusson(Šon
Freguson), koji se pojavio“.***
Postsovjetska Rusija. Rabinovich zove
sedište Pamjata (Общество„Память
" je bila ruska ultranacionalistička krajnje desničarska i monarhističkaorganizacija koja se identifikovala kao
„Narodni nacionalno-patriotski pravoslavnihrišćanski
pokret" (treba li reći i antisemitski?)„Je
li istina da smo mi Jevreji prodali Majku Rusiju?"„Prokleto tačno,
ti prljavi kretenu!"„Oh,
dobro. Možete li mi reći gde mogu dobiti svoj deo?"